U organizaciji Hrvatskog muzikološkog društva, Hrvatskog instituta za povijest i Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU, u Zagrebu je održan međunarodni znanstveni skup  „Prvi svjetski rat (1914.-1918.) i glazba. Skladateljske strategije, izvedbene prakse i društveni utjecaji  / The Great War (1914-1918) and Music. Compositional Strategies, Performing Practices, and Social Impacts.

Program je obuhvatio tri plenarna izlaganja – Richarda Taruskina (SAD), Koraljke Kos (Hrvatska), Harryja Whitea (Irska) – te prezentacije 45 izlagača iz Hrvatske, Bugarske, Poljske, Irske, Slovenije, SAD, Kanade, Makedonije, Mađarske, Srbije, Češke, Italije, Bosne i Hercegovine, Austrije i Velike Britanije. Prof. dr. sc. Ivana Tomić Ferić sudjelovala je s izlaganjem na temu “Skica za glazbenu sliku Splita u jeku Velikoga rata (1914.-1918.) /A Sketch for the Musical Picture of Split during World War (1914.-1918.)”

Tragom podataka objavljenih u onodobnom tisku (Narodni list, Naše jedinstvo, Dan, Sloboda), autorica istražuje fragmente o glazbenom/kazališnom životu Splita u godinama Prvog svjetskog rata (1914.-1918.) kao prilog stvaranju cjelovitije slike toga poglavlja hrvatske glazbene povijesti. Poput splitskih pisaca koji su ostavili oglede o ratnoj svakodnevici i životu u vremenu koje oprostoruje dio njihove, ali i naše prošlosti (Uvodić, Katunarić, Stanojević), i glazbenici su pokazivali osjetljivost za političko-ideološki kontekst ratne zbilje svjedočeći ne samo o stvaralačkom kontinuitetu (Dobronić, Hrazdira, Hatze, Gotovac) već i o domaćim reproduktivnim snagama koje su afirmaciju dokazale i u drugim sredinama (Noe Matošić, Cvijeta pl. Cindro, Marko Vušković, Armando Meneghello-Dinčić). U postojećim okolnostima, na glazbenoj sceni, često korištenoj u prigodničarske i karitativne svrhe za pomoć žrtvama ratnih stradanja, stvarale su se pretpostavke utemeljenju profesionalnih glazbenih tijela i institucija (Splitska opera). Po uzoru na glazbene priredbe gostujućih umjetnika, poticali su se glazbeni potencijali vlastite sredine najčešće u sklopu gradskih društava (Zvonimir) kao i inicijative na području komornog muziciranja (Quartett club, 1916) što je bogatilo informiranost sredine pridonoseći razvoju receptivnih sposobnosti poklonika glazbe u njoj.

Imajući u vidu da je sačuvana izvorna arhivska građa  (plakati, programi, fotografije, partiture) prilično skromna, te da je splitski kazališni arhiv potpuno uništen u požaru, istraživanje obuhvaća količinom znatno opsežnije sekundarne izvore – lokalnu kroniku i tiskovine pomoću kojih će se pokušati rekonstruirati repertoar te značajnija zbivanja na području glazbene produkcije i reprodukcije (u razdoblju do sredine 20. stoljeća u Splitu je izlazilo preko 150 raznih listova). Po svojem obliku vrlo različiti – od kratkih i šturih obavijesti do opširnijih opisa, od laičkih natuknica do  stručnijih sugestija, napisi u tisku donose podatke o izvođačima, programima i reakcijama slušateljstva s pokojom širom deskripcijom i ocjenom izvođenih djela. Premda znatno manje zastupljeni u ukupnom omjeru napisa, upravo kritički osvrti na glazbeno kazalište i koncerte s tada uobičajenim mješovitim programom (od solističkih minijatura do opernih ulomaka, zborskih, komornih i orkestralnih djela) te njihov odjek u javnosti pružaju podatke i za reljefniji muzikološko teatrološki okvir.

http://hmd-music.org/medunarodni-znanstveni-skup-prvi-svjetski-rat-1914-1918-i-glazba/