GLAZBENI IZVORI DALMACIJE U KONTEKSTU SREDNJOEUROPSKE I MEDITERANSKE GLAZBENE KULTURE OD 18. DO 20. STOLJEĆA
Projekt financira Hrvatska zaklada za znanost
Trajanje projekta: 4 godine (1. ožujka 2017. do 28. veljače 2021.)
Ustanova nositelj projekta: Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu (UMAS)
Voditeljica projekta: prof. dr. sc. Ivana Tomić Ferić
Suradnici
Dr.sc. Jelica Valjalo Kaporelo, istraživač, UMAS, Split
Dr.sc. Katica Burić Ćenan, istraživač, Sveučilište u Zadru
mag.mus. Maja Milošević Carić, istraživač, UMAS, Split
Dr.sc. Dunja Kalođera, UMAS, postdoktorandica, Split
mag.mus. Vilena Vrbanić, doktorandica, Zagreb
prof. Arsen Duplančić, voditelj knjižnice i Arhiva Arheološkog muzeja u Splitu, konzultant
O PROJEKTU
CILJEVI I ZNANSTVENI DOPRINOS
Slojevitost glazbene kulture šireg dalmatinskoga područja odraz je višestoljetno njegovanog i širokim utjecajima prožetog pučkog, crkvenog i umjetničkog muziciranja. Kako bi se ta slojevitost jasno identificirala, potrebno je prikupiti i interpretirati materijalnu glazbenu baštinu, pohranjenu u crkvenim, samostanskim, privatnim ili pak arhivima kulturnih institucija diljem obale koji sadrže veliki broj rukopisnih i tiskanih muzikalija, kao i knjiga o glazbi, do danas potpuno neistraženih i nepoznatih javnosti. Fokus istraživanja usmjerit će se i na predstavljanje domaćih produktivnih i reproduktivnih snaga, kao i onih inozemnih koji su na ovom prostoru, privremeno ili trajno, ostvarili svoje kreativne potencijale, kao glazbeni učitelji, teoretičari glazbe, skladatelji ili interpreti. U početnim fazama projekta predviđa se rad na sređivanju, digitalizaciji i katalogizaciji glazbenih zbirki (u Splitu, Hvaru, Zadru, Dubrovniku), a potom na njihovoj analizi, kontekstualizaciji i interpretaciji kako bi se omogućila (re)konstrukcija (povijesti) glazbene kulture i određivanje njezine uloge u stvaranju lokalnog, regionalnog, nacionalnog i transnacionalnog kulturnog identiteta.
Važnost predloženog projekta ogleda se u otkriću novih spoznaja o hrvatskoj glazbenoj baštini ali i onoj europskoj sačuvanoj u Hrvatskoj, koje će poslužiti kao čvrsta referenca praktičnim glazbenicima i budućim istraživačima povijesti umjetničke (crkvene i svjetovne) glazbe. Tijek ostvarenih rezultata bit će popraćen objavom članaka, većih studija i monografija te uključivanjem dobivenih podataka u međunarodne banke podataka i u domaći i inozemni izvoditeljski repertoar pojedinih, do danas nepoznatih, vrijednih djela hrvatskih autora 18., 19. i 20 stoljeća.
Opći ciljevi
Dokazati i potvrditi višestoljetni kontinuitet glazbene kulture u Hrvatskoj i uključenost hrvatskih izvora u srednjoeuropske i mediteranske glazbenokulturne krugove; otkrićem novih artefakata revitalizirati zanemarene a za povijest umjetničke glazbe u Dalmaciji iznimno zaslužne glazbenike; digitalizirati, obraditi i tiskati kataloge glazbenih materijalija; analitički vrednovati odabrane segmente građe i uputiti ih u daljnji proces oživotvorenja kroz izložbe, notne transkripcije, koncertne izvedbe, audio snimke i obrazovne programe.
Pojedinačni ciljevi
Obrada (transkripcija i prijevod) korespondencije Julija Bajamontija; digitalizacija i kataloška obrada zbirke muzikalija u Arhivu Dominikanskoga samostana u Starome Gradu na Hvaru; tiskano izdanje tematskog kataloga djela Josipa Raffaellija; digitalizacija rukopisnih muzikalija Ambroza Novaka; predstavljanje Raffaellijevih i Novakovih rukopisnih skladbi u suvremenom notnom i audio zapisu u sklopu kritičkih i diskografskih izdanja; rekonstrukcija djelovanja i repertoara zadarskog opernog kazališta (Teatro Verdi); istraživanje razvoja glazbene kritike i opusa najmarkantnijih zadarskih glazbenika (Nikola Strmić, Antonio Ravasio, Giovanni Salghetti-Drioli, Antonio Pini Corsi); glazbeno-teorijska analiza opusa manje poznatih domaćih i stranih glazbenika koji su djelovali u Dubrovniku od 18. do 20. stoljeća (Tommaso Resti, Giuseppe Valenti, Angelo Maria Frezza, Giorgio Kraglich, Giuseppe Zabolio); studija o metodici glazbene poduke u Dubrovniku polovinom 18. stoljeća/prikaz priručnika za čembalo Francesca Gasparinija L’armonico pratico al cimbalo (Bologna, 1722) i komparacija s onodobnim priručnicima glazbeno-teorijskog sadržaja talijanske provenijencije; kontekstualizacija glazbenog života Dalmacije u okvirima odgovarajućih europskih strujanja.
